Enkontru Alargadu Entre Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL) Ho Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratejiku (MPIE)

Dili 20 marsu 2025, Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL) hamutuk ho Ministériu Planeamentu no Investimentu (MPIE) realiza enkontru alargadu ho tema ba enkontru nee maka “Ho Espirítu Foun no Kolaborasaun Diak ita bele Alkansa Infrasestrutra ho Kualidade no Reziliente” enkontru nee hala’o iha salaun Multiuso-GMN Bebora Dili.

Iha enkontru nee halo diskusaun kona-ba Presu Unitáriu ne’ebé ADN-ep implementa nomos Divulga Rejime Jurídiku ba Aprovizionamentu kontratu públiku no infrasaun respetiva Dekretu Lei No. 10/2005, loron 21 fulan Novembru, iha Dekretu Lei No. 22/2022 loron 11 fulan Maiu ne’ebé maka aprezenta husi CNA

Iha intervensaun Prezidente Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste Sr. Jorge Manuel de Araujo Serrano hato katak, agradese ba desponibilidade Ministru MPIE Sr. Gastão Francisco Sousa ne’ebé bele hola parte iha enkontru ida nee, nomos Diretór Ezekutivu nain rua husi ADN-ep nomos CNA. Momentu ida nee importante tebes atu ita bele fahe informasaun ba malun aproveita prezensa emprezáriu sira iha nee, ho nune maka loron ida ohin ho tema enkontru Ho Espirítu Foun no Kolaborasaun Diak ita bele Alkansa Infraesestrutra ho Kualidade no Reziliente, Iha mandatu ida nee CCI-TL hakarak halo komunikasaun diak ho instituisaun estadu hotu hodi nune bele iha solusaun ba defikuldade no problema sira mak setor privadu sira hasoru.

Prezidente CCI-TL mos husu ba emprezáriu sira atu partisipa iha enkontru ida nee hodi bele rona espelikasaun direta husi Diretór Ezekutivu ADN-ep Sr. Rui Lourenço da Costa kona-ba prosedementu sira mak ADN uza liu-liu kona-ba Presu Unitáriu ne’ebé tinan barak ona utiliza mais seidauk iha mudansa ruma, nomos husi Diretór Ezekutivu CNA Sr. Hermingardo Soares mos sei aprezenta rejimentu jurídiku aprovizionamentu kontratu públiku sira. Tamba nee mak aproveita oportunidade ida nee ho diak hodi nune bele iha solusaun ba problema sira mak setor privadu sira hasoru durante nee.

Iha fatin hanesan Ministru MPIE Sr. Gastão Francisco Sousa hato’o katak agradese tamba CCI-TL mai ho hanoin diak hodi konvoka enkontru alargadu ida nee, tamba nee maka ohin hau mai ho ekipa estrutura tomak husi ADN-ep no CNA hodi hato’o ba ita boot sira regras no obrigasaun sira maka setor privadu ou empreza konstrusaun siviíl sira tenki banati tuir.

Hanesan ministru MPIE hau konsidera problema Presu Unitáriu besik tinan ualu (8) ita utiliza ne’ebé seidauk iha mudansa ruma tamba nee agora dadauk MPIE liu husi ADN halo hela esforsu balun atu hadia sistema presu unitáriu ida nee rasik hodi nune bele hafasil setor privadu sira. Iha oportunidade nee mos Ministru MPIE Sr. Gastão Francisco Sousa hato ba partisipantes sira ne’ebé maioria emprazariu katak, IX Governu Konstitusionál tau setór Privadu nudar parseiru importante ida ba Governu. seitór Privadu nia Kontribuisaun ba kresimentu ekonomiku, kriasaun kampu traballu importante tebes tamba nee mak IX Governu mai ona ho hanoin ida atu hari Banku Dezenvolvimentu Nasionál ida iha Timor-leste atu bele ajuda setor privadu sira bele halo investimentu nomos bele asegura sustanbilidade sira nia empreza rasik.

Iha diskusaun durante enkontru nee moderadór ba diskusaun maka Prezidente CCI-TL Sr. Jorge Manuel de Araújo Serrano akompaña husi Vise Prezidente asuntu infraestrutura Sr. Agostinho Gomes fo oportunidade ba emprezáriu  sira atu hato’o pergunta relasiona ho serbisu no atendementu ADN-ep nomos CNA ninian. Oportunidade ida nee la husik leet deit husi emprezariu sira ne’ebé hato’o sira nia preukupasaun no sujestaun sira hanesan Presu unitáriu ne’ebé implemeta desde 2015 to agora seidauk iha mudansa nunemos Prekupasaun setor Privadu ba Regime Juridico do Aprovisionamentu, Dekretu Lei No. 10/2005, de 21 de Novembro, no Dekretu Lei no. 22/2022 de 11, de Maio, no Dekretu Lei No 1/2025, de 8 de Janeiro, Código do Aprovisionamento e dos Contratos Publicos la kondiz ho situasaun Timor Leste tanba fo vantajem ba empreza estranjeiru domina atividade ekonomia iha rai-laran.

Diretór Ezkutivu husi ADN-ep nomos CNA responde ba preukupasaun sira nee tuir prekupasaun ne’ebé mai husi emprezáriu sira, husi parte ADN-ep no CNA hanesan parte tékniku somente implementa mekanismu no regras sira mak iha atu halo mudansa so parte politika maka iha kompeténsia liu hodi hadia no muda sistema sira nee. Tamba nee iha enserementu Ministru Planementu no Investimentu Sr. Gastão Francisco Sousa hato’o katak ohin iha enkontru asuntu barak hato’o ona husi emprezáriu sira hotu, ohin laos iha ona solusaun maibe neneik ita sei hadia ba preukupasaun sira mak ita-boot sira hato’o, mudansa balun ita halo dadauk no iha processu nia laran hanesan Ministru MPIE hau konsidera Timor oan prioridade liu, laiha kór, laiha kolega, laiha grupu atu hadia rai ida nee presija ita hotu no hau sei apoiu ba Timor oan sira mak hakarak halo investimentu iha ita nia rain, ba preukupasaun hotu tama iha konsiderasaun ita hamutuk hadia, hanesan parte Governu hau fo biban ba ita boot sira katak karik Dekretu Lei sira ne’e la fó vantajen ba setór privadu, bele hato’o proposta hodi halo alterasaun no Governo prontidao no kontinua nakloke hodi promove dialogu entre setor privadu no Governu iha tempu sira tuir mai.

Partisipa iha enkontru ne’e mak Ministru MPIE, Diretór Ezekutivu ADN ho estrutura, Diretór Ezekutivu CNA ho estrutura, Prezidente CCI-TL,Vise Prezidente CCI-TL sira, Prezidente Munisipíu sira no kompañia kontrator sira husi Nasionál to Munisipíu sira.

#mediaccitl

Related Articles