Komunidade Suku Tutuluro Entrega Rai ba CCI-TL hodi halo Natar nomos loke Sentru Treinamentu Agríkola.

Tutuluro 18 maiu 2025, Vise Prezidente CCI-TL Vise-Prezidente Asuntu Agríkola, Pekuaria, Peskas no Floresta, Emprezas kiik no médiu  Rui Castro hamutuk ho Vise prezidente CCi-TL asuntu Vise-Prezidente Asuntu Promosaun no Kooperasaun Hergui Luina Fernandes Alves, akompaña mos husi Diretór Ezekutivu CCI-TL Domingos Natividade, simu husi komunidade Aldeia Dalun no Aldeia Roin hosi Suku Tutuluro,Postu Administrativu Same, Munisipíu Manufahi iha atividade sosializasaun programa halo natar no hasa’e produsaun hare ne’ebé CCI-TL hahu hala’o ona iha Munisipíu balun iha Timor-Leste.

Sosialiazaun ida nee hala’o husi CCI-TL hodi oinsa bele motiva agrikultur sira hodi bele halo natar no atividade agrikola sira seluk hodi aproveita potensialidade setor agrikola ne’ebé iha nunemós oinsa bele motiva agrikultur sira hodi bele halo natar ho metodolojia foun ne’ebé CCI-TL hahu dadauk iha RAEO’A ho maneira halo natar ho kustu baratu.

Tos nain iha biban nee hato’o katak, suku Tutuluru agora dadauk sira prontu oferese rai hodi halo natar hamutuk ektare 38 nomos iha rai mamuk seluk ne’ebé suku Tutuluro iha hodi bele kuda produtu  sira seluk ne’ebé bele mos kontribui ba importasaun sira ne’ebé mak tuir lolos iha Timor-Leste ita bele halo tambá ita iha potensialidade ba setor agrikola nee rasik.

Tuir agrikultur nee mos katak, rai ne’ebé ami oferese ami halo natar desde uluk kedas maibe ninia produsaun ladun diak tambá bainhira mota tun sobu hotu hare sira ne’ebe ami kuda, ami husu CCI-TL bele halo rekomendasaun ba Ministériu Obras Públikas atu bele mai satan netik mota hodi halo hela moru protesaun ruma ba ami nia natar fatin ne’ebé sempre amiasadu bainhira tempu udan no mota tun.

Pedro da Costa hanesan rai nain no agrikultor iha suku Tutuluro akresenta liu-tan katak, iha ona ONG(organizasaun sosiadade sivíl) barak maka mai iha suku ida nee no husi instituisaun governu nian balun mai iha nee maibe sira mai ho programa pilotu deit, laiha kontinuasaun ba programa ne’ebé sira halo, tambá nee sira husu ba CCI-TL atu labele halo buat ne’ebé hanesan tenki halo programa ida ne’ebé iha kontinuasaun ba tempu naruk hodi nune ami tos nain sira bele iha esperansa no iha vontade ida ne’ebé boot atu kontinua halo tos no natar, no ami prontu oferese ami nia rai ba CCI-TL hodi bele halo natar no atividade agrikola sira seluk iha suku Tutuluro.

Iha intervensaun no hatan ba preukupasaun husi komunidade no tos nain sira, Vise Prezidente Asuntu Agríkola, Pekuaria, Peskas no Floresta, Emprezas kiik no médiu,  Rui Castro  hat’o katak, CCI-TL halo programa pilotu ida naran demo plot, programa ida nee ita halo iha tinan ida nia laran iha Munisipíu balun iha Timor-Leste, rezultadu hatudu diak tebes tambá ita identifika problema barak maka povo agrikultur sira hasoru no ita mai kedas ho ninia solusaun, no relatóriu demo plot nee tempu badak ita sei entrega ba Primeiru Ministru IX Governu konstitusionál. Ohin ami mai iha ita boot sira nia let foin ba dahuluk maibe hakat husi mota Tutuluro hatudu ona mai ami katak Tutuluro bonita ho nia paizajen laos deit ba setor agrikultura mais ba mos setor turismo ho ponte tara ida ne’ebé fasilita komunidade bele atrai ema barak mai iha nee, sei furak liu husi rai ida nee nia kapaz ita infeita ho natar no produsaun hare ida diak nomos atividade agikultura sira seluk.

Ami lao fatin barak kuaze reklamasaun maka irigasaun, tambá nee ami la rona deit ami sempre relata ba governu liu-hosi parte kompotente hanesan Ministeriu Agrikultura nomos Obras Públikas atu tau kestaun ba preukupasaun komunidade sira nian. Ita nia rain potensial tebes ba setor agrikola se laos ita mak aproveita semak atu mai halo tambá nee husu ita boot sira atu tau prioridade ba setor agrikola tambá ita hakarak kore a’an husi dependénsia ba produtu importasaun ita tenki esforsu liu-hosi halo natar no kuda produtu agrikola sira seluk hodi nune bele assegura segurança alimentar nomos bele ona diminui produtu importasaun husi rai liur.

 

Vise Prezidente nee mos aprezenta liu-tan katak, ba faze ida nee ami sei lahalo programa pilotu ami mai koalia investimentu iha setor agrikola no se ita boot sira hatan katak aban ita hahu, aban kedas bele hahu ona, ami koloka ona tékniku aplikator nain rua iha Munisipíu Manufahi husu ita boot sira hodi tau matan tambá sira mak sei akompaña ita boot sira bainhira iha hanoin hakarak halo natar nomos halo atividade agrikola sira seluk iha rai Tutuluro ida nee. Tambá nee ami husu ba ita boot sira liu-hosi Nai Xefé Suku Tutuluru prontu ka lae oferese rai mamuk ektare 5 ka 10 hodi halo sentru treinamentu ba metodolojia foun maka CCI-TL iha hanesan halo adubu organiku no fo formasaun ba metodolojia kuda hare baratu ne’ebé CCI-TL iha ona nia matéria ne’ebé agora dadauk ita hahu ona iha RAEOA nomos iha Betano, se ita boot sira hatan no oferese rai nee, Tutuluro sei sai sentru treinamentu ba programa ne’ebé CCI-TL iha hodi bele fahe ba natar nain sira nomos empresa mikro ki’ik no médiu ne’ebé hakarak investe iha natar no setor agrikola sira seluk.

Xefé Suku Tutuluro Bendito da Costa iha ninia intervensaun hato’o katak, nia kontenti tebes tambá bainhira rona husi Diretora Asosiasaun Tane ita Rain (ATIR) katak nia organiza hela enkontru ida entre komunidade no CCI-TL ne’ebé mak sei koalia oinsa bele husu komunidade sira hodi halo natar no tos, rona informasaun ida nee hau orienta kedas tos nain no natar nain sira hodi mai partisipa iha loron ida ohin. Hau hanesan Xefé Suku kontenti tebtebes no admiradu ho CCI-TL nia programa hanesan autoridade no liman ain Governu lokál nian hau sei apoiu laiha rezerva ba programa hotu maka ohin Vise Prezidente espelika mai ami, kona-ba rai hodi utiliza ba sentru treinamentu ami sei oferese ba CCI-TL no ami sei informa ba ita boot sira bainhira rai ne’ebé identifikadu, ami sei prepara no ita sei ofisiliza asuntu ida nee iha tempu sira tuir mai. kona-ba tos no natar komunidade sira hato’o ona ba ita boot sira, los dunik problema ne’ebé komunidade hasoru mak problema ba bee ne’ebe sempre sobu sira nia natar, tambá nee aproveita biban ida nee husu mos ba CCI-TL bele hatutan ba ministério kompotente sira hodi bele tau atensaun hodi nune saída mak CCI-TL atu hala’o hamutuk ho empresa no komunidade sira bele lao diak no tuir ita boot sira nia tarjetu no bele benefisia mos komunidade iha suku laran.

Diretora Asosiasaun Tane ita rain (ATIR) Isabel Cepeda Costa iha nia aprezentasaun hato’o katak ATIR hanesan mahon ba atividade grupu kreatividade sira ne’ebé mak halo ona atividade oi’oin inklui halo natar, ami koko ona kuda hare metan iha suku Fahinehan no ami konsege hetan tonelada rua maibe defikuldade ba ami mak laiha apoiu ruma atu reforsa liu-tan ami nia atividade ida nee, tambá nee husi espeliksaun sira mak Vise Prezidente CCI-TL hato’o ami fiar katak mehi ami nian hodi kontinua atividade halo natar sei lao diak tambá asisténsia ho metodolojia halo natar baratu nee fo tebes vantazen mai ami.

 

Vise prezidente CCI-TL asuntu koopersaun hanesan mos Prezidente Asosiasaun Emprezarial Feto hato’o katak, CCI-TL nia programa fo motivasaun no alternativu ida diak ba agrikultor sira, no loron 19 maiu 2025 feto sira iha suku betano sei kolleta hare ektare rua no tuir estimasaun tékniku aplikatór nian bele atinze tonelada 10. Rezultadu ida nee hatudu mai ita katak maneira no mekanismu ne’ebé CCI-TL organiza fo tebes apoiu ida diak ba agrikultor no empresa sira hodi brani investe iha natar hodi hasae produsaun hare iha ita nia rain, tambá nee hau enkoraza ita boot sira hodi bele aproveita rai potensial ida nee hodi halo tos no natar.

Sosializasaun programa CCI-TL nian iha suku Tutuluro lao diak tebes tambá entusiasmu husi komunidade boot tebes, no komunidade hotu prontu serbisu ho CCI-Tl no prontu oferese sira nia rai hodi halo natar no atividade agrikola sira seluk ne’ebé bele benfisiu mos ba sira nia moris.

 

MediaCCI-TL

Related Articles