Dili 5 Maiu 2025, Prezidente Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Lesete (CCI-TL) Sr. Jorge Manuel de Araújo Serrano hamutuk ho Governadór Banku Sentral Sr. Helder Lopes halo diskusaun no fahe informasaun kona-ba politika Prezidente Estadus Unidus Amérika Donald Trump kona-ba Polítika tarifa importasaun EUA (Estadus Unidus Amérika) nian iha impaktu signifikativu, tantu ba EUA rasik no nasaun sira seluk. Impaktu sira inklui folin ne'ebé sa'e, hamenus kompetitividade, interupsaun sira iha balansu komersiál, funu komersiál potensiál sira, no interupsaun sira ba kadeia fornesimentu globál sira.
Implementasaun hosi tarifa sira-ne'e kontinua sai hanesan asuntu hosi diskusaun no debate, ho ekonomista sira ne'ebé oferese hanoin oioin kona-ba sira-nia impaktu iha ekonomia global, no iha programa Grande Entrevista GMNTV nian konvida fontes importante nain ruai husi Setor Privadu no Banku Sentral hodi halo diskusaun ba asuntu tarifa ne’ebé EUA implementa ba nasaun sira hotu iha mundu ho tema diskusaun maka hametin reziliénsia ekonómika atu hasoru impaktu geo-ekonómiku global-tarif.
Iha diskusaun nee hato’o hanoin kona-ba politika Prezidente Donald Trump hodi implementa tarifa taxa ba mundu tomak ne’ebé Timor-Leste hetan 10% ba implementasaun taxa refere no iha Nasaun sira iha Sudeste Aziátiku Timor-Leste no Singapore mak iha persentajen ida ne’ebé kiik. Tuir Prezidente CCI-TL Sr, Jorge Manuel de Araújo Serrano katak, Politika Prezidente Donald Trump nian nee mundu hotu preukupa hanesan mos ba ita nia rain Timor-leste liu-liu kona-ba osan dolar ne’ebé ita utiliza, maibe politika ida nee husi persepektiva setor privadu hakarak dehan katak ne’e bele sai oportunidade no vantazen diak ba Timor-leste bele sai fatin destinasaun ba nasaun sira seluk maka hetan implementasaun taxa liu 10% bele uza Timor-leste hodi hatama sira nia produtu no fan hikas ba nasaun sira seluk. Maibe ita keta haluha katak iha mos singapura no Australia ne’ebé iha mós oportunidade hanesan ho Timor-Leste atu bele uza oportunidade hanesan hodi sai fatin destinasaun produtu importasaun sira husi nasaun sira mak hetan taxa tarifa ne’ebé boot.
Iha fatin hanesan Prezidente CCI-TL mos akresenta liu-tan katak, desizaun Donal Trump nian nee ita hotu hatene ninia objektivu nee ba saida no ba iha se, hau hatene Donald Trump aleinde hanesan prezidente EUA nia mos ema emprezariu ida no desizaun ida nia hatur nee ita seidauk hatene desizaun nee permanente ka provizoria deit, maibe ita mos tenki iha preparasaun hodi labele hetan implikasaun ida boot ba ita nia ekonomia rai laran.
Tuir Governador Banku Sentral Sr. Helder Lopes katak, desizaun Prezidente EUA nee klaru fó tebes efeitu negativu ba nasaun sira hotu inklui Timor-leste, hau gosta ho Prezidente CCI-TL nia pontu de vista katak desizaun Prezidente Donald Trump nee labele hare deit husi parte negativu maibe ita koko hare husi parte pozitivu hanesan Prezidente CCI-TL koalia katak desizaun nee fo vantazen ba Timor-leste sai fatin destinasaun ba nasaun sira maka durante nee Exporta produtu ba EUA bele muda ba nasaun seluk no bele utiliza Timor-leste hanesan fatin destinisaun, nee hanesan hanoin ida diak tebes no kontribui husi setor privadu sira.
Maibe ita iha Timor-Leste mos presija prepara ita nia a’an hadia ita nia uma laran hodi ema bele mai investe iha ita nia rain aproveita benefisiu husi efeitu ba tarifa ne’ebé Prezidente Donald Trump implementa ba nasaun hotu iha mundu tomak. Tuir governadór banku sentral katak ho situasaun sira nune presija dunik kontribuisaun husi setor privadu sira no seitor privadu tenki sai sentru ba dezenvolviementu nasaun ninian.
Diskusaun entre fontes nain rua iha programa grande entrevista GMNTV nian hatudu katak mesmu iha presaun no funu ekonomia ida ne’ebé ladun diak iha mundu tomak maibe setor públiku no setor privadu presija serbisu hamutuk atu nune bele haforsa ekonomia rai laran hodi bele satan ba desizaun sira mak bele fó efeitu negativu ba ita nia rain, setor privadu nia pozisaun mak oinsa bele regulariza Sistema no setor privadu nia papel mak oinsa bele dudu no implementa atividade negosiu ida ne’ebé diak hodi bele asegura ekonomia rai laran nomos bele iha sustanbilidade ekonomia ida diak ba ita nia rain iha futuru.
MediaCCI-TL