Ekipa Ministériu Komérsiu no Indústria (MCI), Hala’o Konsultasaun kona-ba Programa Kréditu Saudável Hamutuk ho Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL).

Dili, 28 Janeiru 2025, Ekipa Ministériu Komérsiu no Indústria halo konsultasaun hamutuk ho CCI-TL ne’ebé reprezenta husi Vice Prezidente no Prezidente Munisípiu sira hodi koalia no halo konsultasaun ba programa kréditu saudavél ne’ebé maka sei benefisia setor privadu sira hanesan Empreza Mikru Kiik,Mediu no Grande sira. Sorumutu nee realiza iha salaun enkontru CCI-TL Nasionál Acait Dili.
Objektivu prinsipál iha inkontru nee maka, IX Governu Konstitusionál liu husi Ministériu Komérsiu no Industria (MCI) mai aprezenta programa kréditu saudavel nee ba iha CCI-TL hanesan mahon ba emprezáriu sira hotu atu hatene kona-ba prosedementu no lalaok sira oinsa bele utiliza fundus ba kréditu saudavél nee rasik. Programa kreditu ida nee antes Governu preve ona orsamentu ba iha programa ida nee maibe seidauk iha nia implementasaun tamba nee mak iha politika no programa IX Governu nian re-ativa hikas, hadia nia prosedementu liu-liu oinsa bela kria mekanizmu ne’ebé hafasil setor privadu sira bele asesu ho diak ba programa ne’e rasik.
Husi parte CCI-TL agradese ba Ekipa MCI ne’ebé bele fo tempu mai rona mos CCI-TL nia hanoin balun hodi hadiak liu programa ida nee, parte CCI-TL preparadu atu kontribui ba programa ida nee hodi nune ita nia setor privadu sira mos bele iha asessu no bele halo investimentu ruma liu husi oportunidade kréditu saudável nee rasik.
Iha sorumutu nee reprezentante husi CCI-TL Sr. Hernani Agostinho Soares, Vise Prezidente Asuntu Dezenvolvimentu Ekonomiku no Planu Estratejiku hato’o katak, CCI-TL hanesan mahon ba emprezáriu sira hotu nia papel importante ida mak oinsa bele hetan informasaun no hatutan ba emprezáriu sira, momentu ida nee importante ba CCI-TL hodi rona programa ida nee nia lalaok oinsa ba oin, tuir CCI-TL nia hakarak bainhira iha implementasaun presija tebes mak programa ida nee tenki iha ninia sustentabilidade, lalais no baratu hodi nune seitor privadu sira bele iha espasu atu asesu no mos bele utiliza fundus ida nee.
Vice Prezidente ne’e mos sublina liu-tan katak, CCI-TL hanesan setor privadu hasoru desafiu boot iha asesu ba kréditu. Empresáriu barak iha potensialidade atu halo negósiu, maibé la iha rekursu financeiros atu hala’o. Problema ida ne’e sai fator prinsipál ne’ebé fó impaktu ba investimentu no dezenvolvimentu negósiu iha rai laran.

Husi ekipa MCI (Ministériu Komérsiu no Industria) Asesór Senior Prinsipal Dr. Francisco Borolaco Soares deklara katak, tarjetu ba programa kréditu saudável nee foká ba atividade sira mak empreza (MPME) Micro Pequeno, médio no Grande empreza sira nia atividade negósiu no sira nia investimentu ne’ebé maka bele hadiak ekonomia rai laran liu-liu bele muda Timor-Leste bele sai Nasaun industrializadu tamba nee mak konsultasaun ida ohin hamutuk ho CCI-TL importante teb-tebes no fo oportunidade ba CCI-TL atu kontribui ho hanoin no sujestaun kona-ba politika kréditu foun husi Governu ba Mikro, Pequena, Médio no Grande Empreza (MPME).
Reprezentante MCI nee mos akresenta liu-tan katak ho polítika IX Governu Konstitusional nian ida ne’e, bele hadia sistema kréditu iha Timor-Leste nomos bele iha nia funsaun ida ne’ebé efikás nunemos Governu, liu-liu MCI, hamutuk ho CCI-TL sei halo esforsu atu fasilita asesu ba kréditu, promove investimentu, no aumenta kapasidade setor privadu liu husi treinamentu kona-ba Capacity Building no Financial Literacy.
MediaCCI-TL

